Na jesen se češće javljaju gripa i prehlada. Istraživanja kažu da to nije posljedica lošeg vremena, već činjenice da nam pada imunitet jer u prehrani ne unosimo dovoljno svježeg voća i povrća, manje vremena provodimo na svježem zraku i više u zatvorenim prostorima, gdje su šanse za prijenosom infekcija veće.
Prehlada spada u jednu od najčešćih virusnih infekcija gornjih dišnih puteva. Bolest je vrlo blaga, a ističu se samo lokalni respiratorni simptomi – započinje grloboljom i ponekad lagano bolnim gutanjem, nakon čega se pojavi curenje iz nosa, osjećaj punoće ili začepljenosti nosa, kihanje, hunjavica i suh kašalj. Postoji oko 200 različitih respiratornih virusa koji uzrokuju prehladu, a najčešći su rinovirusi, koronavirusi, adenovirusi,virus parainfluence itd. Prehlada se susreće tijekom cijele godine, ali najučestalije u proljeće i jesen.
Gripa (influenca) je izrazito infektivna virusna bolest, koja se najčešće manifestira oboljenjem dišnih puteva. Virusi koji ju uzrokuju napadaju nos, ždrijelo i pluća. Najčešće je popraćena povišenom tjelesnom temperaturom, tresavicom, suhim kašljem, glavoboljom, bolnošću mišića i zglobova ter izrazitim umorom. Uzročnici gripe se klasificiraju u 3 glavne grupe( A, B i C) i oni stalno mutiraju. Zato se je potrebno svake godine ponovno cijepiti. Gripa je sezonska bolest (od kraja listopada do proljeća odnosno sredine travnja).
U grubo vrijedi da postoji 10 puta veća vjerojatnost da obolimo od prehlade nego od gripe. Virusne infekcije dišnih puteva (uključujući i gripu i prehladu) mogu se zakomlicirati tako da se dodatno razvije bakterijska upala. U tom je slučaju potrebna posjeta liječniku, koji će predpisati primjerenu terapiji. Sa pravilnim preventivnim i pravovremenim liječenjem možemo to često izbjeći.
Razlike između gripe i prehlade
Puno ljude ne razlikuje gripu i prehladu. Iako su simptomi slični, moguće ih je razlikovati.
Najočitija razlika pojavi se već na početku. Dok znaci prehlade nastupaju postupno, gripa odmah udari svom silom- znaci bolesti nastupe odjednom i svi zajedno, zato se u roku od nekoliko sati osjećamo potpuno bez snage. Kod gripe je tipična visoka temperatura (nad 38C) sa tresavicom, dok se povišena tjelesna temperatura kod prehlade pojavi rjeđe i k tome je malo povišena.
Glavobolja i bolnost mišića su učestaliji i izraženiji kod gripe. Zato je razumljivo da su bolesnici koji boluju od gripe jako iscrpljeni. Kod prehlade je umor manje izražen, rijetko dolazi do potpune iscrpljenosti organizma, zato prehladu ne odležimo i time omogućavamo daljnje širenje virusa.
Kihanje, iscjedak iz nosa i začepljen nos češći su znaci prehlade, dok se kod gripe javljaju samo ponekad. Suprotno tome, gripu prati suhi kašalj koji se može razviti u gori oblik, dok prehladu prati rijetka kašljucanja.
Liječenje
Liječenje prehlade je simptomatsko što znači da ublažavamo trenutno simptome ako su jače izraženi. U ljekarni su vam na volju pripravci za samoliječenje, o kojima vas može savjetovati magistar farmacije.
- Ako je prisutna povišena tjelesna temperatura (u grubo nad 38.5 C) i bolnost, savjetujemo analgetik i antipiretik (sredstva za snižavanje povišene temperature i ublažavanje boli) ili kombinirane pripravke. Bez recepta u ljekarnu možete izabrati između brojnih pripravka (paracetamol, acetilsalicilna kiselina, naproksen, ibuprofen..) u obliku tableta, praška, sirupa i čepića. Magistar farmacije vam može savjetovati koji preparat bi bio za vas najprikladniji uzevši u obzir eventuelnu terapiju koju već uzimate. Kod gripe i prehlade je dobro uzimati i vitamin C, koji pojačava otpornost organizma. Nekim lijekovima je več dodan.
- Kod grlobolje damo pastile ili sprejeve, koji djeluju antiseptično i ublažuju bol. Antiseptici dezificiraju usnu šupljinu i ždrijelo. Sprječavaju razvoj mikroorganizama, djeluju lokalno na sluznicu i ne prelaze u krv. Pravovremena upotreba antiseptiptika olakšava neugodan osjećaj u ustima i istovremeno sprječava razvoj dodatne bakterijske upale. Lokalni anestetik (lidokain, benzokain) oblažava bol. Bolje je kada je lokalni anestetik u pripravku prisutan u kombinaciji sa antiseptikom. Protiupalne supstance (flurbiprofen, benzidamin) olakšavaju simptome upale ždrijela.
- Kada je prisutan kašalj, najprije moramo pravilno odrediti dali je suh ili produktivan. Kada je kašalj suh i nadražajni, probamo sa antitusicima (pripravcima za smirivanje kašlja), kada je kašalj vlažan, produktivan, sa lijekovima koji pospješuju iskašljavanje. Možemo izabrati između prirodnih pripravka i lijekova sa kemijskim aktivnim tvarima– pri tome vas može savjetovati magistar farmacije.
- Često imamo problema sa začepljenim nosom i sekrecijom bistrog, tekućeg ili sluzavog iscjetka iz nosa. U tom slučaju upotrebljavamo nosne dekongestive u obliku sprejeva ili kapi za nos koji smanjuju otok nosne sluznice i sekreciju. Moramo biti pažljivi da ji ne upotrebljavamo neprekinuto duže vremena, jer će u tom slučaj doći do isušenje sluznice i dovesti do povratnog učinka i osjećaja stalno začepljenog nosa. Nosnu je sluznicu tijekom liječenje sa dekongestivima, preporučljivo vlažiti sa fiziološkom otopinom.
- Bolesnici ponekad dolaze u ljekarnu sa željom o kombiniranem pripravku. To znači da je u jednoj tableti više aktivnih supstanci i takav lijek istovremeno djeluju na više simptoma. Ali moramo upozoriti, da prilikom odlučivanja moramo biti pažljivi radi neželjenih učinaka svake pojedine aktivne supstance i radi veće mogućnosti pojave alergične reakcije.
- Vitamine i minerale je također poželjno uzimati, pogotovo (vitamin c i cink), koji dižu imunost.
- Pošto se virus prenosi izravnim dodirom ili kapljičnim putem (tijekom govora, kihanja), te uporabom inficiranih predmeta, osobne mjere zaštite uključuju redovito i učestalo pranje ruku, higijenu dišnih puteva; pokrivanja nosa i ustiju prilikom kihanja i kašljanja, korištenjem maramica i pravilnom dispozicijom iskorištenih maramica, učestalo čišćenje predmeta i površina koje se najčešće dodiruju rukama (telefonske slušalice, kvake, tipkovnice zajednička računala), prezračivanje prostorija te ostajanje kod kuće kada se pojave simptomi bolesti.
Sigurno se pitate, kako se od svih nabrojenih lijekova i pripravaka odlučiti za pravog? Ovdje nastupa uloga magistara farmacije koji na osnovi problema koje ima bolesnik te glede na njegove dob, kroničnih bolesti i terapije koje već uzima, pomogne izabrati najprimjereniji pripravak ili odsavjetuje samoliječenje. Na taj je način ljekarna u jednom pogledu filter, koji bi trebao spriječiti predugo i nepravilno samoliječenje.
Više o liječenju gripe možete saznati na:
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije
Krešimirova ulica 52a, 51000 Rijeka
tel: (+385 51) 358 777, www.zzjzpgz.hr
i
