Križobolja u odraslih

Oko 80% ljudi ima tijekom života jedan ili više ataka boli u ledjima/križima. U većini
slučajeva, uzrok nije u ozbiljnoj bolesti i često točan uzrok boli nije niti jasan. Izraz koji upotrebljavamo za opisati takvo stanje je nespecifična bolnost u donjem dijelu leđa je križobolja ili lumbalgia. Uobičajeni savjet je ostati aktivan,  pokušati izvoditi normalne aktivnosti u čim većem opsegu/ što je više moguće. Za smirenje boli mogu pomoći lijekovi protiv boli. U većini slučajeva bol prestaje sama od sebe u roku od tjedan dana, ali može se ponavljati s vremena na vrijeme. U nekim se slučajevima razvija kronična bol, a tada je potrebno daljnje liječenje.

Donji dio leđa ili lumbosakralno područje- što pod time podrazumijevamo?

Donji dio leđa je također poznato kao lumbosakralno područjem. To je dio između zadnjeg rebara i vrha nogu (zdjelice). Donji dio leđa grade/ sastoji se od mišića koji se u tom području pričvršćuju i  okružuju kralježnicu. Kralježnice je sastavljena od mnogih kostiju koji se zovu kralješci (vertebre). Kralješci su okruglog oblika i između svakog kralješka je intervertebralni disk. Diskovi između kralježaka su sastavljeni iz snažnog vlaknastog vanjskog obruča i mekšeg, poput gela, centralnog dijela. Oni djeluju kao amortizeri i omogućiti kralježnice fleksibilnost.
Jaki ligamenti također podupiru susjedne kralješke i daju dodatnu potporu i snagu kralježnici. Razni mišići koji su pričvršćeni na kralježnicu omogućuju joj savijanje i pomicanje u različitim smjerovima.

Koje su vrste križobolje?

Nespecifična križobolja je najčešći tip boli u leđima. U 19 od 20 slučajeva akutna (nagli napad) bolnost u križima je klasificirana kao nespecifična. To je vrsta boli  što će većina ljudi razviti u nekom trenutku u svom životu. Kažemo daje nespecifična, jer jasnog uzroka ne nalazimo. Drugim riječima, ne postoji specifičan problem ili bolest koja se može identificirati kao uzrok. Jačina
bol može varirati od blagih do teških. Ova vrsta boli objašnjena je u nastavku.

Prolaps diskusa

To se događa u manje od 1 od 20 slučajeva akutne križobolje. Bol radi uklještenja živca se javi jer je živac (odnosno korijen živca) koji izlazi iz leđne moždine nadražen ili dolazi do pritiska na njega. Bol se osjeća uzduž pripadajućeg živca.Stoga, bol se obično osjeća uzduž nogu, ponekad toliko daleko da dođe do stopala. Bol u nozi je nerijetko jača od bolova u leđima. Iritacija ili pritisak na živac također može uzrokovati trnce, obamrlost ili slabost u dijelu stražnjice, nogu ili stopala.
Uklještenje živca nastaje radi prolapsa ili „skliznutog“ diskusa. Disk zapravo ne sklizne, već se dogodi da se unutarnji mekši dio diska probije/isturi kroz pukotinu/slabu točku u vanjskom tvrđem dijelu diskusa. Istureni dio diska tada pritišće na korjen živca u blizini.

Cauda equina sindrom – rijedak ali hitan slučaj

Cauda equina sindrom (ili sindrom konjskog repa) je posebno ozbiljan tip uklještenja živaca (rijedak poremećaj) gdje su pritisnuti živci na samom dnu leđne moždine.
Ovaj sindrom može uzrokovati bol u križima i probleme sa funkcijom mjehura (nemogućnost uriniranja/inkontinrncija) i crijeva, neosjetljivost/utrnutost u području anusa i slabost u jednoj ili obje noge. Ovaj sindrom zahtjeva hitno liječenje!

Rjeđi uzroci križobolje

Artritis (upala zglobova) kralježnice ponekad uzrokuje bol u leđima.
Osteoartritis je najčešći oblik artritisa, obično se javlja u starijih osoba. Ankilozantni spondilitis je još je rijedji oblik artritisa koji se može pojaviti u mladih odraslih osoba i uzrokuje bol i ukočenost donjeg dijela leđa. Reumatoidni artritis može se pojaviti i na kralježnice, ali je veća vjerojatnost istovremene zahvaćenost drugih zglobova velika. Različiti rijetki poremećaji kosti, tumori, infekcije u blizini kralježnice mogu uzrokovati bolnost u doljenjm djelu leđa. (Manje od 1 na 100 slučajeva križobolja.)

Što je uzrok nespecifične boli u križima/križobolje?

Nespecifična križobolja znači da bol nije nastala radi nikakve specifične ili osnovne bolesti od koje bolesnik može bolovati. Smatra se da je u nekim slučajevima uzrok može biti istegnuće ligamenta ili mišića uz kralježnicu. U drugim slučajevima uzrok može biti manji  problem sa prolapsom diskusa između dva kralješka ili fasetnog zgloba između dva kralješka. Postoji niz drugih manjih problema u strukturama i tkivima u donjem dijelu leđa koje rezultiraju  bolom. Međutim, te uzroke je nemoguće dokazati testovima. Dakle, nemoguće je liječniku točno reći otkud bol dolazi ili što mu je točan uzrok.

Koji su simptomi?

Ponekad se bol razvije odmah nakon što podignete težak predmet ili napravite nespretan pokret, najčešće rotirajući odnosno koji sadrži okret /kod okreta. U nekim se slučajevima razvije bez jasnog razloga ili se ujutro probudite s boli u leđima.

Iako ju nazivamo nespecifična, to ne znači da je bol blaga. Jačina varira od blage do teške. Tipično je bol u jednom području donjeg dijela leđa, ali ponekad se širi na stražnjicu ili bedra. Obično se smanji u ležećem stanju i pogorša kod promjene položaja, kašljanja i kihanja.Dakle jačina boli ovisi o položaju, aktivnosti.
Većini ljudi se stanje brzo poboljša, obično u roku od jednog tjedna, ponekad koji dan više. Međutim, kada bol prođe ili oslabi, nerijetko bolesnici imaju ponovne (recidivantne) napadaje s vremena na vrijeme.
Također, to je uobičajeno da imaju kratke bolove, slabijeg intenzitete, još neko vrijeme nakon početnog nastupa boli. U malom broju slučajeva, bol  se nastavi i nekoliko mjeseci. Tada govorimo o kroničnoj boli.

Kako se dijagnosticira?

Većini ljudi se križobolja razvije naglo. Ako nemaju drugih popratnih simptoma i boli koja im onemogućava hod, mnogi to prebole s nogu i pobrinu se za samoliječenje – i doista je većini to dovoljno.

Pregled i savjetovanje kod liječnika najčešće se sastoji od uzimanja anamneze odnosno objašnjavanja simptoma i pregleda. Na osnovi toga, moguće je utvrditi da se radi o nespecifičnoj križobolji i nije potrebna daljnja obrada.

Konzultacija liječnika se savjetuje kod pojave nekih od sljedećih simptoma ili problema:
– Bol se razvija postupno i polako preko dana ili tjedana te  dobiva sve jaći intenzitet
– Konstantna bol u leđima koji ne popusta dok ležite ili se odmarate.
– Bol koja se širi prema prsima, ili se pojavi u prsnom djelu kralježnice
– Slabost mišića u nozi ili stopala.
– Utrnulost (neosjetljivost) bilo kojeg dijela stražnjice ili noge.
– Ako ste uzimali steroidne tablete više od nekoliko mjeseci.
– Simptomi koji mogu ukazati na upalni (artritični) uzrok, kao što su
ankilozantni spondilitis.

Glavni su:

– Bol je gore u drugoj polovici noći ili nakon buđenja.
– Popušta nakon razgibavanja
– Ukočenost u jutarnjim satima nakon ustajanja iz kreveta traje više od 30 minuta.
– Simptomi koji mogu ukazati na sindrom konjskog repa „cauda equina sindrom“
– Bolovi u leđima
– Neosjetljivost u području oko anusa
– Inkontinencija- gubitak osjeta prilikom prolaska urina i inkontinencija stolice
– Simptomi koji mogu ukazati prijelom u kralježnici.
– Bol u leđima nakon veće traume, kao što su prometna nesreća ili pad s visine
– Bol u leđima nakon manje traume kod osoba s osteoporozom.
– Simptomi koji mogu ukazati na infekciju ili širenje tumora koji utječu kralježnice.
– Bol koja ostaje u ležećem položaju, bol koja ometa noćni san
– Simptomi ili problema osim boli, kao što su:
– Ako imate ili ste imali tumor bilo kojeg dijela tijela
– Opći simptomi, kao što su groznica, neobjašnjive gubitke težine, itd.
– Ako ste na kemoterapiji ili imate HIV / AIDS-a.

Trebam li kakve testove?

Obično ne. Vaš liječnik je u mogućnosti dijagnosticirati nespecifičnu bol u križima iz opisa boli i iz pregleda. Dakle, u većini slučajeva testovi nisu potrebni jer oni nemogu dokazati ili potvrditi nespecifičnu križobolju.

Testovi poput rendgenskog slikanja ili kompjutorske tomografije mogu biti indicirati u određenim situacijama, uglavnom ako postoje simptomi koji sugeriraju da može postojati ozbiljniji uzrok za bol .

Kako možemo liječiti ili smanjiti simptome križobolje?

Sljedeći savjeti i tretman obično se daju kod nespecifične križobolja:
– vježbanje i nastavak s normalnim aktivnostima što je više moguće.
To možda neće biti moguće odmah, ako je bol izrazita, međutim, pokušajte se kretati i vratiti normalnim aktivnostima što prije možete. Naravno, ne činite ništa što uzrokuju jaku bol. Postavljanje novog cilja svaki dan može biti dobra ideja. Na primjer, hodanje oko kuće jedan dan, prošetati do dućana sljedeći, itd.
Također,preporučljivo je spavati u najprirodnijem, udobnom položaju na najugodnijoj površini. Nekada se savjetovalo spavanje na tvrdoj površini, no ne postoji čvrsti dokazi da to zbilja pomaže, zato danas ne postoje preporuke glede oblike madraca. Nekima pomaže mali, tvrdi jastuk između koljena dok spavaju na boku za ublažavanje simptoma noću.

Cilj je vratiti se na posao što je prije moguće. Nema potrebe čekati da bol potpuno popusti. Posao može pomoći povratku normalnog uzorka aktivnosti i pružanju distrakcije od boli.
U prošlosti, savjet je bio da se odmori dok se bol se smanji. Sada je poznato da je to pogrešno. Istraživanja su dokazala da će oporavak biti brži ponovnim kretanjem i povratkom na posao. Također, je manje vjerojatno da će se razviti kronična bol ako ostanete aktivni, neko ako mirujete!
Liječenje lijekovima
Ako uzimate lijekove protiv boli, najbolje je da ih uzimate redovito, nego samo po potrebi! Kada se lijekovi uzimaju redovito, bol će biti umirena duže vremena, i za to vrijeme možete izvoditi vježbe i ostati aktivni.

–        paracetamol je često dovoljan ako ga se redovito uzima  u punoj dozi. Za
odraslu osobu, to je 1000 mg (obično dvije 500 mg tablete), četiri puta dnevno.

–        protuupalni lijekovi. Neka istraživanaj govore da djeluju bolje
nego paracetamoli. Oni uključuju ibuprofen koje možete kupiti u ljekarnama. Za ostale vrste poput diklofenaka ili naproxena potrebna je lječnička preporuka i izdaju se isključivo na recept. Neki bolesnici nemogu uzimati protiupalne ljekove, na primjer, bolesnici s astmom, visokim krvnim tlakom, zatajenjem bubrega, ili zatajenjem srca, pac. Na pojedinim lijekovima

–        Jači lijek protiv bolova, kao što su kodein je opcija ako protiupalni ljekovi nisu dovoljni. Kodein se često uzima kao dodatak paracetamolu. Zatvor je česta nuspojava.

–        Mišićni relaksant kao diazepam se povremenao prepisuje ako je mišići leđa napeti i to uzrkuje dodatnu bolnost.

Ostali tretmani

–        Toplina (topla kupka, topli oblozi) mogu pomoći za ublažavanje boli.

–        TENS

Liječenje može potrajati, ali je u svakom slučaju potreban pregled liječnika, ako bol ne prestane i nakon 4-6 tjedana ili ako se simptomi promjene.

Kakva je prognoza?

Većina osoba (8 od 10) će tijekom života doživjeti napad nespecifične križobolje. Jačina boli može varirati, i teško je predstaviti točnu statistika, jer bolesnici kao svake križobolje ne traže liječnički savjet no općenito možemo reći da:

–        većina nespecifičnih križobolja prođe brzo u roku od tjedan dana.

–        u 7 od 10 slučajeva, bol nestaje ili se uglavnom smiri unutar četiri tjedna.

–        u 9 od 10 slučajeva bol  nestaje ili se uglavnom umiri u roku od šest tjedana.

Međutim, nakon što se bol umiri, ona se povremeno može vratiti i vjerojatniji su ponovni (recidivantni) napadi u budućnosti.

U malom broju slučajeve, bol traje i nekoliko mjeseci – to se zove kronična križobolja.

Kronična nespecifična križobolja

Ako bol traje duže od 6 tjedana, kažemo da je kronične naravi.  Kod nekih ljudi to traje mjesecima, ili čak godinama. Simptomi mogu biti konstanti. Međutim, uobičajeno je da u dugom razdoblju blage ili umjeren bolovi, javljaju napadi jake boli. Liječenje takve vrste boli je slično akutnim napadima, znači cilj je da su bolesnici čim aktivniji za to vrijeme.
Također, lijekovi protiv bolova mogu pomoći. Osim gore navedenih lijekova protiv bolova, vaš liječnik može savjetovati antidepresive, iz triciklične skupine. Oni se koriste u različitim bolnih stanja, uključujući bol u leđima.
Također, smjernice preporučuje jedan ili više sljedećih tretmana.

–        Strukturirani program vježbanja- program vježbanja savjetovan od strane fiziatra. Vježbe mogu uključivati ​​aerobna aktivnost, jačanje mišića, kontrole držanja i istezanje. To je obično sastoji od više nadziranih vježbi kroz 8-12 tretmana s poticajem da bi te vježbe izvodili i kod kuće.

–        Fizikalna terapija.

–        Akupunktura

–        Kognitivna terapija ponašanja ima za cilj pomoći vam da promijeniti način na koji mislite, osjećate i ponašate se.

Ako gore navedeni tretmani nisu dovoljno pomogli onda možete biti upućeni u specijaliziranu  kliniku za bol. Rijetko, krajnja opcija ostaje operacija kada su sve ostale mogućnosti liječenja iscrpljenje, a bol ostaje konstantna i teška.

Mogu li se budući napadi boli u leđima spriječiti?

Dokazi pokazuju da je najbolji način da se spriječi rscidivi je jednostavno ostati aktivan i redovito vježbati. To znači izvoditi vježbe poput hodanje, trčanje, plivanje, itd. Potrebno je isto tako ne zaboraviti da neki položaji mogu izazvati bolove u leđima i zato ih treba izbjegavati kao na primjer dizanje predmeta u nezgodnom/neprirodnom položaju.